Doktorske studije

KOMPETENCIJE DIPLOMIRANIH STUDENATA

            – Opšte sposobnosti i  kompetencije

A) Samostalno rešavanje i organiozovanje naučnih istraživanja

Studenti koji završe doktorske studije na studijskom programu Inženjerski menadžment osposobljeni su da sa stečenim kompetencijama samostalno vode istraživanja i rešavaju realne probleme iz prakse; uključuju se u međunarodne projekte; učestvuju u razvoju novih tehnologija, poštuju kodeks struke, i etički kodeks dobre naučne prakse, saopštavaju svoje rezultate na naučnim skupovima, pišu u naučnim časopisima i dopirinose razvoju naučne discipline i nauke uopšte.

Njihove kompetencije se mogu definisati kroz četiri nivoa:

а)      Znanje i razumevanje

б)     Intelektualne veštine

в)     Profesionalna praktična znanja

г)      Prenosiva (ključna) znanja

Znanje i razumevanje. Kurs doktorskih studija Inženjerskog menadžmenta razvija znanja i razumevanja:

–       Razvoja i rada tržišta resursa, proizvoda i usluga.

–       Razvoj aktivne poslovne politike i strategije koja ispunjava potrebe stejkholdera u okviru promenjivog tržišnog okruženja.

Intelektualne veštine. Kurs doktorskih studija Inženjerskog menadžmenta razvija sledeće veštine:

–       Poznate veštine kritičkog razmišljanja, analize i sinteze, uključujući mogućnost za identifikovanje predpostavki, razvoj tvrdnji prema dokazima, detekciji nepravilne logike ili rezonovanja, identifikaciji implicitnih vrednosti, adekvatno definisanje termina i odgovarajuću generalizaciju.

–       Efektivno kvalitativno rešavanje problema i veštine donošenja odluka.

–       Mogućnost stvaranja, procene i pristupa nizu opcija, zajedno sa kapacitetom za primenu ideja i znanja na široki opseg poslovnih kao i drugih situacija.

Profesionalna praktična znanja. Kurs doktorskih studija Inženjerski menadžment razvija:

–       Kvalitativne veštine uključujući mogućnost rada sa studijom slučaja.

–       Mogućnosti primene biznis modela na poslovne probleme i fenomene.

–       Efektivne perfomanse u timskom okruženju, uključujući liderstvo. Formiranje timova i veštinu upravljanja projektima.

Prenosiva (ključna) znanja. Kurs doktorskih studija Inženjerskog menadžmenta razvija:

–       Efektivne veštine usmene i pismene komunikacije u opsegu tradicionalnih i elektronskih medija.

–       Efektivno upravljanje u pogledu vremena, planiranja i ponašanja, motivacije, samopokretanja, individualne inicijative i preduzetništva.

–       Veštinu učenja i razvoj potreba za reflektivnim, adaptivnim i kolaborativnim učenjem.

B) Uključivanje u međunarodne naučne projekte

Još u toku studija u proteklom periodu u okviru akademske mreže Resita Network, studenti na doktorskim studijama pokazali su sposobnost uključivanja u internacionalne timove u rešavanju studija slučaja gde su demonstirali kooperativnost i saradnju koja se nastavila sa članovima tima posle završetka radionica. Takođe boravkom, u kampusu u Birknefildu Univerziteta u Triru u Nemačkoj, došlo je do realizacije zajedničkog projekta organizovanje zajedničkog Interenacionalnog simpozijuma pod nazivom: The International Symposium on Environmental Management and Material Flow Management u organizaciji Tehničkog fakulteta u Boru, Univerziteta u Triru (Nemačka)  i Univerziteta u Zenici (BiH), gde značajnu aktivnost nose upravo naši  bivši studenti inženjerskog menadžmenta koji su u ovom kampusu boravili i sticali  svoje prvo internacionalno iskustvo.

C) Sposobnost da realizuju razvoj novih tehnologija i postupaka u okviru struke

Kompetencije koje se stiču tokom studija, takođe, omogućuju  implementaciju novih tehnika i tehnologiija: višekriterijumskog odlučivanja uz korišćenje savremenih statističkih i drugih alata modelovanja na principima strategijskog planiranja i projektnog upravljanja u oblastima: planiranja, organizovanja, kadrovanja, vođenja i kontrolisanja.  Nove tehnologije i savremena znanja stečena tokom studija na ovom studijskom programu, mogu uspešno da implementiraju  u kompanijama koje sa bave proizvodnjom predmeta materijalne prirode kao i u kompanijama koje se bave pružanjem usluga.

D) Kritiči misle, deluju kreativno i nezavisno

Kroz svakodnevne treninge tokom savlađivanja ovog studijskog programa studenti se obučavaju da neguju kritički odnos prema sopstvenom okruženju u kompaniji u kojoj rade, kao i prema spoljnom okruženju kompanije, u želji da mogu kreativno da razmišljaju u procesu traženja optimalnih rešenja. Studenti ovog studijskog programa u toku procesa polaganja ispita, a posebno u procesu izrade doktorskog rada, se treniraju da kreativno misle i donose zaključke na osnovu naučnih činjenica, čime argumentovano potkrepljuju izvedene zaključke i na taj način postaju nezavisni u procesu mišljenja i donošelju odluka.

D) Poštuju principe etičkog kodeksa dobre naučne prakse

Kroz posebno proučavanje principa poslovne etike i metodologije naučnog rada, studenti kao autput svojih kompetencija nose veoma važan aspekt poštenog pristupa u naučnom istraživanju uz uvažavanje naučnog okruženja i već ostvarenih rezultata u njemu. Korektnim kritičkim odnosom u skladu sa kodeksom dobre naučne prakse, naučeni su da definišu nove pravce istraživanja i da svojim rezultatima istraživanja održavaju harmonizaciju odnosa unutar kompanije, kao i harmonizaciju odnosa sa okruženjem.

Đ) Komunikacija i profesionalno saopštavanje naučno-istraživačkih rezultata

Kultura komuniciranja i saopštavanja naučnih rezultata je jedan od autputa opštih kometencija naših studenata. Razvijeni profesionalizam tokom studija omogućuje našim studentima profesionalni pristup u komuniciranju sa drugim kolegama, institucijama i medijima. Postaju prepoznatljivi u svojim publikacijama i nastupima na konferencijama da neguju ”matematičku školu menažmenta”, koja se na pravi način manifestuje kroz problematiku inženjerskog menadžmenta koji se proučava i razvija u okviru ovog studijskog programa.

E)Osposobljenost da naučne rezultate saopštavaju i objavljuju u časopisima

Naši studenti saopštavanje naučno-istraživačkih rezultata vrše u odgovarajućim časopisima sa SCI liste i specijalizovanim konferencijama kod nas i u svetu korišćenjem savremenih metoda i tehnika za prezentaciju ostvarenih rezultata. Od studenata se posebno zahteva da svoje rezultate saopštavaju u časopisima sa što većim impakt faktorom i specijalizoivanim konferencijama najmanje evropskog nivoa. Na ovaj način vrši se adkvatna provera i verifikacija ostvarenog rezultata i povezivanje sa drugim istraživačima iz sveta, posebno u verifikaciji rezultata kroz citiranje od strane drugih autora u vodećim časopisima sa impakt faktorom. Studenti su obučeni da svoje rezultate koji to zaslužuju zaštite patentom i na taj način zaštite svoju intelektualnu svojinu kao i intelektualnu svojinu kompanije u kojoj rade.

Ž) Doprinos naučne discipline i nauke uopšte

Razvoj naučne discipline inženjerskog menadžmenta generalno, kao i mnogih užih disciplina unutar njega kao što su: ekološki menadžment, tehnološki menadžment, operativni menažment, projekt menadžment i drugi u okviru ovog studijskog programa na nivou DAS-a, ostvaruje se publikovanjem ostvarenih rezultatima u časopisima sa SCI liste. Studenti su istrenirani da misle na takav način, tako da se u dosadašnjoj praksi kao izlazni rezultat urađenog doktorskog rada  ostvaruje najmanje dva i više članaka u časopisima sa impakt faktorom gde su kandidati po pravilu prvopotpisani autori (zahet standarda je jedan rad). Razvoj naučne discipline se prema razvijenom modelu mišljenja na ovom studijskom programu meri brojem ostvarenih citata prema SCOPUS-u. Dosadašnja praksa pokazuje da publikovanbi radovi iz doktorskih disertacija naših studenata počinju da se citiraju u časopisima sa SCI liste, što na najbolji način potvrđuje uticaj njihovih naučnih rezultata na razvoj nauke uopšte. Da bi se podstakao i izgradio ovakav način razmišljanja na sajtu katedre www.menadzment.tfbor.bg.ac.rs jednom godišnje se inoviraju rezultati naučnog rada njihovih profesora preko broja publikacija u časopisima sa impakt faktorom i ostvarenih citata u časopisima sa SCI liste. Na taj način se neguje atmosfera stvaranja novih rezultata, po principu zašto ne biste mogli i vi?

– Predmetno- specifične kompetencije

A)Temeljno poznavanje discipline

Specifičnost kompetencija diplomiranih studenata na ovom studijskom programu doktorskih studija ogleda se u temeljnom razumevanju osnovnih oblasti inženjerskog menadžmenta kao što su: višekriterijumske, višeatributivne i višeciljne metode analize i sinteze u oblasti operativnog i strategijskog pristupa problemima u proizvodnim kompanijama i kompanijama koje pružaju usluge. Sistemski i projektni pristup je posebna specifičnost kompetencija koje se stiču na ovom studijskom programu.

B) Rešavanje problema uz upotrebu naučnih metoda i postupaka

Naučna metodologija pristupa rešavanju inženjerskih problema u svim predmetima kurikuluma je implementirana uz upotrebu savremenih naučnih metoda karakterističnih za pojedinu problematiku uz upotrebu licenciranih savremenih softverskih paketa kao što su LISLER, MATLAB, SPSS , MS Project i drugi.

V) Povezivanje znanja iz različitih oblasti

U okviru studijskog programa skoro u svakom predmetu povezuju se znanja stečena iz oblasti matematike, statistike, teorije odlučivanja, teorije sistema, projekt menadžmenta i drugih u definisanju problema i multidisciplinarnom pristupu proučavanja svakog predmeta u okviru kurikuluma inženjerskog menadžmenta na doktorskim studijama .

G) Mogućnost praćenja savremenih dostignuća u struci

Multidiscilinarnost pristupa uz zavidna predhodna znanja iz disciplina koje čine suštinu inženjerskog menadžmenta uz aktivno znanje engleskog jezika i korišćenja informacionih tehnologija u toku studija stiču se kompetencije prepoznavanja, analize i definisanja puteva za unapređenje istraživanja u oblasti inženjerskog menadžmenta po čemu su studenti ovog studijskog programa prepoznatljivi kod nas i u svetu (publikaciuje u časopisima sa SCI liste i saopštenja na internacionalnim naučnim skupovima kao i učešće u internacionalnim radnim timovima na nekoliko projekata koji se realizuju).

D) Razvoj veština i spremnosti za upotrebu znanja u struci

Dosadašnje iskustvo pokazuje spremnost da se stečena znanja i veštine primene u praksi kroz praktičnu realizaciju konretnih projekata kao što su: razvoj i implementacija modela za prognozu  rezultata ključnih faza u pojedinim tehnološkim procesima (proizvodnja glinice, gubici bakra sa šljakom topljenja, optimizacija šarže u tehnološkim procesima dobijanja glinice, bakra i cinka ….), razvoj i implementacija modela za predikciju nivoa zagađenosti na pojedinim lokacijama itd. Validacija teorijskih rezultata je jedan od imperativa koji se neguju na ovom studijskom programu.

Đ) Upotreba informaciono- komunikacionih tehnologija

Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u sticanju novih znanja i stvaranju orginalnih naučnih rezultata je ključna veština koja se neguje i razvija u okviru ovog studijskog programa, korišćenjem oko 300 internet priključaka na Fakultetu, povezanost Fakulteta na akademsku mrežu, što omogućuje pristup većini  baza podataka i časopisa u svetu (KOBSON, Science Direct, SCOPUS, …. ). Metodologija rada na ovom studijskom programu upotrebom savremene informaciono-komunikacione tehnologije je osnova sticanja novih znanja i razvoja prepoznatljivih kompetencija. Ostvareni rezultati u petogodišnjoj realizaciji ovih studija svedoče osposobljenost za konekciju sa istraživačkim timovima u brojnim institucijama kod nas i u svetu. Takođe, studenti su osposobljeni za korišćenje savremenih softverskih paketa što im omogućuje ostvarivanje prepoznatljivih naučnih rezultata publikovanjem najmanje jednog rada u časopisima sa SCI liste (u poslednje vreme studenti na ovom programu tokom studija publikuju 3 do 4 rada u časopisima sa SCI liste što se može smatrati rezultatima vrednim pažnje).

E) Posebni aspekti

Studijski programi industrijskog inženjerstva i industrijskog menadžmenta (inženjerskog menadžmenta) analizirani su na Evropskim naučnim skupovima tokom 2012. godine, a svodnu raspravu je prikazao Lima sa saradnicima u posebnom članku (Referenca), u kome se navodi da  dizajniranje ovog studijskog programa treba da obezbedi zahteve aktivnosti diplomiranih ne samo u industriji već i u brojnim ustanovama (bolnice, obrazovni sistemi, trgovinske organizacije, finansijske organizacije, transportni sistemi itd.), što zahteva od studenata obezbeđivanje širokog dijapazona stečenih znanja. Okkola i Kassi u svom članku (Referenca) navode zahteve za kreiranjem studijskog programa koji povezuju poslovanje i menadžment sa inženjerstvom što na nivou doktorskih akademskih studija zahteva vrhunska sofisticirana znanja, koja se zaokružuju izradom doktorske disertacije. Takođe se navodi, veoma lako zapošljavanje ovih stručnjaka,  naročito sa master diplomom, što ukazuje da su ovi programi u Evropskom obrazovnom prostoru dobro dizajnirani.